PITANJA I ODGOVORI UŽIVO IZ VRINDAVANA
SHREE GIRIDHAR DHAM ASHRAM, 1. travnja 2020.
U današnjem satsangu Paramahamsa Vishwananda odgovarao je na pitanja o praktičnim šalama, neiskrenosti iz dobrih razloga, kakvo služenje voli i o razlogu guruovog strogog ponašanja prema predanicima.
Jai Gurudev! Dobrodošli ponovo u Vrindavan!
Dakle, danas nema puno događanja. Samo jučerašnji incident s nekim ljudima koji žive u ashramu. U ovom trenutku, upravo u ovom trenutku, kada su unutra i zatvoreni, neki ljudi imaju problem s tim. Neki ljudi kažu: „Treba nam naša privatnost, trebamo svoj prostor, trebamo svoje vrijeme da radimo svoje stvari.“ Istina je, trebate vrijeme za sebe, ali morate shvatiti jedno: kada ste u ashramu, kada ste okruženi drugim ljudima, morate se brinuti i za druge, ne samo za sebe.
I morate biti zahvalni, pogotovo što ste ovdje u Vrindavanu. To je tako prekrasno mjesto, gdje je sam Bhagavan Krishna vjerovatno svojom milošću omogućio ljudima da budu ovdje. Dakle, umjesto da budu zahvalni, vrlo često ljudi postaju nezahvalni za ono što imaju. Neki ljudi ne rade puno, imaju hranu u ruci kad dođe vrijeme, i imaju gdje spavati, imaju krov nad glavom. Neki ljudi vani to nemaju. Pogledajte sadhue na ulici! Nemaju to. Sadhui trpe ovdje u Vrindavanu, jer nema nikoga tko bi im dao hranu. Srećom postoje određeni ashrami koji distribuiraju hranu za njih. Ni vlada nije poduzela ovu inicijativu za brigu o tim siromašnim ljudima. Znate, vrlo je lako reći: „Da, mi zatvaramo grad, zatvaramo ulicu, zatvaramo zemlju radi zaštite ljudi." Ljudi su se morali pripremiti u samo četiri sata, samo sve tako zatvoriti. Zamislite ove sadhue na cesti, ljude koji su ovdje nisu se pripremili za zatvaranje na 21 dan. Vrlo je teško.
Pa ipak, ljudi ovdje sjede u ashramu, imaju krov nad glavom, krevet u kojem spavaju, imaju hranu za jelo, i dalje se žale da im treba njihov prostor i sve to. Nevjerovatno je kakvi su ljudi. A ovo je pomalo tužno. U ovo vrijeme čovjek mora imati stvarno duboko razumijevanje stvari, ali vidite kakav je um.
Dakle, samo budite zahvalni gdje ste. Još ste živi, imate hranu i budite sretni što možete raditi svoju duhovnu praksu. Ne trebate hodati okolo. Kad pogledamo što se događa ovdje u Indiji, vjerojatno ste to vidjeli u vijestima: tisuće i tisuće ljudi nisu imali posla od jednog do drugog dana, pa su morali otići. Na primjer, Delhi, tisuće ljudi - bila je to masa. Tužno je to vidjeti i kako odjednom moraju natrag u svoja sela, a oni se ne mogu vratiti u svoja sela jer je svugdje zatvoreno. Nemaju prijevoz, nemaju ništa. Dakle, samo budite zahvalni gdje ste, stvarno.
Kako je danas prvi travnja, ljudi se često šale s osjetljivim temama poput religije i ljudske tragedije, poput bolesti itd. Neki smatraju ove šale uvredljivim, neki to smatraju smiješnim. Kakvo je Tvoje mišljenje o tome? Treba li postojati ograničenje za humor?
Pa, pitate pogrešnu osobu jer ja se volim šaliti. Znate, ljudi općenito shvaćaju život toliko ozbiljno i tako postaju jadni i nesretni. Dakle, vrlo često se volim šaliti. Zaboravio sam da je danas 1. travnja, inače bih smislio puno šala.
Znate, u životu moramo biti sretni, pa je ponekad važno praviti male šale. S kime biste se šalili? Samo s ljudima koji su vam dragi, zar ne? Dakle, ovog prvog travnja. Ne znam zašto to mora biti samo prvog travnja. Ne, u životu se morate šaliti, morate raditi stvari koje će vas nasmijati i usrećiti. Kao kad se sakrije u kut i nekoga prestrašite. Vrlo često to radim sa swamijima i ljudima koji su mi blizu.
Vidite, nisam netko tko voli biti jadan. Volim se smijati s ljudima, volim se šaliti s ljudima, to ne znači da nisam guru. Znam gdje se nalazim i oni znaju gdje su. Mogu biti vrlo prijateljski raspoložen s njima, mogu im biti vrlo drag, ali to ne znači da to prelazi crtu. Šalimo se, imamo određene vrste šala, ali to nije uvredljivo ili nepristojno, jer ne volim nepristojne šale. Volim kad se netko može nasmijati i stvarno biti sretan.
Ne trebate postati nesretni u svom životu. Trebali biste nešto učiniti tako da se svaki dan pomalo smijete. Zamislite svoj život bez smijeha. Život bez smijeha i bili biste mrzovoljni i jadni. Gledajući sebe u ogledalu, uplašili biste sami sebe. Dakle, da biste izbjegli srčani udar gledajući se u ogledalu kad vidite svoje lice, napravite nekoliko stvari koje će vas učiniti sretnima i radosnima. Kaže se da kada se smijete, toliko se živaca na licu aktivira. A ti živci koji se aktiviraju na vašem licu, ove točke, to su vrlo pozitivne točke koje, kad se nasmiješite, mijenjaju vam cijelo energetsko polje. Kad se nasmiješite, kad se smijete, promijeni se cijela okolina. Dakle, trebali biste se smijati.
Ponekad mi se dogodi da u smijehu upadnem u određenu ludost. Bez razloga, samo se smijem. To se dogodilo u Maharashtri kada smo bili na hodočašću u hotelu, večerali i odjednom, samo sam se počeo smijati! Ne znam, ne mogu se stvarno sjetiti kakva je situacija bila, ali nisam se mogao prestati smijati. Čak i kad sam se pokušao zaustaviti, bilo je nemoguće prestati se smijati, a uz to se cijela dvorana samo smijala. Nije bilo razloga. Nisu znali zašto se tako smijem i nije bilo razloga da se i oni smiju, ali ovaj je smijeh bio toliko zarazan. Baš kao što je virus trenutno vrlo zarazan, i ovaj je smijeh bio vrlo zarazan i bio je besplatan. Nitko nije trebao ništa platiti, a svi su se smijali, svi su bili sretni.
Dakle, ponekad napraviti malu šalu sa svojim najmilijima nije pogrešno i ne treba shvatiti previše ozbiljno. Morate svoj život učiniti radosnim i morate svoj život učiniti sretnim
Osjećam ponekad da u društvu mnogi propisi i pravila čine čovjekov život gotovo nemogućim ako nema malo novca. Da podijelim jedan primjer s Tobom: imam zemlju i želim imati vlastitu vodu iz prirode, a vlada mi daje dvije mogućnosti. Prvo, kažem vladi da je samo za zalijevanje biljaka i onda je besplatna; ili drugo, kažem vladi da je to za osobnu upotrebu poput pijenja i onda to košta tisuće eura godišnje. Odlučio sam da ne budem iskren i rekao sam im da je to samo za biljke, ali to pijem. Dodaje li ovo nepoštenje karmu u moju karmičku banku? Vrlo je teško ostati savršeno iskren u društvu koje baš i ne podržava naš život.
Ne, to ne donosi nikakvu karmu. Voda je besplatna, svima je namijenjena. Voda je na tvojem zemljištu i za tebe je besplatna, bilo da li je daješ biljkama ili je stavljaš u biljku u sebi, to je isto. Dakle, nije strašna stvar koju radiš. U redu je, učiniti to tako.
Koju vrstu služenja cijeniš više: unutarnje ili vanjsko? Na primjer, trebamo li raditi nove projekte za širenje Tvoje poruke svijetom ili bismo trebali uložiti svoje vrijeme i trud da zaronimo dublje u srce u našoj sadhani i privatnom štovanju?
Pa, vidite, oboje je važno. Važno je zaroniti dublje u svoju sadhanu, a također je važno širiti riječ učitelja, riječ gurua drugima. Ako ste otišli na neko prekrasno mjesto i pojeli jedno od najljepših jela, automatski to želite podijeliti s drugima, zar ne? Doveli biste svog prijatelja u taj restoran i naručili biste istu hranu za koju smatrate da je vrlo ukusna.
Slično tome, ono što primate u svojoj sadhani iznutra to također morate dati drugima. Dakle, oboje su važni. Prvo morate sami raditi na tome tako da uđete dublje u sebe i transformirate se. S vašom preobrazbom, vidjet ćete da u sebi imate tu unutarnju snagu. Taj izvor energije u vama, ne možete ga ograničiti; morat ćete ga dati. Kao da osjećate ogromnu ljubav u sebi, pa što biste učinili? Bi li samo sjeo i rekao: „Da, osjećam tu ljubav u sebi." Eksplodirali biste. To može biti vrlo opasno, kažem vam. Najbolji način da se održi u ravnoteži je davati je drugima. Dakle, važno je i širiti učenje, ali najprije morate poznavati učenja učitelja kako biste ih dali drugima.
Primijetio sam da se ponekad ponašate grubo ili neprijateljski prema predanicima rekavši da se trebaju oprati jer smrde ili slične stvari. Koju dublju svrhu to ima? Da li ih takvim svojim ponašanjem štitite od nekih drugih situacija? Je li zbog toga da ih naučite poniznosti?
Slušaj, slušaj, slušaj, slušaj, slušaj, slušaj! Ponekad morate biti oštri! Jer ako sam mio, mio i ljubazan, ljubazan, ljudi to shvate: „Oh, On nas samo testira, to nije stvarno." Ne, ponekad morate biti strogi. Znate, nisam ja grub s ljudima, ali moram biti strog. Riječ možda zvuči oštro, ali je samo strogo. To je samo podsjetnik. Jer ako vam kažem nešto na mio i ljubazan način, to je milo i ljubazno i ugodno za uši. Kasnije ćete izaći van, nakon što satsang završi, i otići ćete i zaboraviti na to. „Ne, samo je tako rekao, On ne misli to." To se često događa.
Čak i nakon što sam to rekao u hramu, ljudi su govorili: „Ne, ne, ne, ne, ne, On to ne misli tako. On misli ovako.“ Slušaj, ako ti iz svojih usta kažem nešto takvo, mislim što kažem. Ne mislim na nešto drugo. Da sam mislio na nešto drugo, rekao bih vam izravno: „Da, to znači ovo i ono." Ako vam kažem da smrdite, to znači da smrdite. Znate?
Čini se grubo, da, ali to je način da sebe podsjetite da se morate istuširati ili morate staviti neki dezodorans ili neki parfem. Ne za sebe, već i za druge ljude. I ne govorim to zato što vas ne volim. Kažem to jer smeta drugim ljudima koji to ne žele reći. Moramo paziti i na sebe. Dakle, ponekad mogu biti strog i izgovoriti to na strog način, jer to govorim već puno puta, ali ljudi to shvate kao šalu. Misle da je prvi travnja svaki dan. Ne, možemo se šaliti, to je jedno, ali biti strog je drugo. I zato sam ponekad strog. Također, kad sam strog, onda ljudi slušaju.
Vidite, ovdje sam čuo, ne samo ovdje, već i u ashramima i drugi predanici govore: „O, Swamiji misli na nešto drugo kad On nešto kaže.“ Ne, ako vam to kažem kroz svoja usta, govorim vam nešto, a to znači da morate ozbiljno shvatiti ono što govorim. Mogu vam reći na vrlo lijep način, što uvijek radim. Ali vidio sam da kada upotrebljavate lijepe riječi, ljudi to zaborave, ljudi to ne slušaju. I tada imaju svoje tumačenje stvari. Dakle, zamislite, ovdje vam guru govori da se morate istuširati, to morate učiniti, morate učiniti ono, a ipak to tumačite onako kako želite to čuti ili kako želite razumjeti. Kako će biti kad guru jednog dana ne bude ovdje? Zato učitelj, kako bi izbjegao to pogrešno tumačenje, mora biti strog.
Zapravo, kad gledam sebe, nisam strog. Ako doista želite upoznati strogost i oštrinu i disciplinu u ashramu, odite u japanski ashram; saznat ćete što je to! Odite u budistički ashram, saznat ćete što je to. Zato sam na početku započeo govor govoreći kako je vrlo često čovjek tako nezahvalan. Vidite, to je cijeli koncept u duhovnom svijetu: oni misle: „Ah, guru treba biti...", kako oni žele da to bude. Gurui su takvi kakvi jesu, ljudima pokazuju put.
Ali vrlo često ljudi imaju određeni koncept o tome kakav guru mora biti i zaglavljeni su u tom konceptu jer su gurua uvijek vidjeli izdaleka. Ugledali su gurua u daljini. I naravno, mogu štovati tog gurua, mogu reći što god žele jer im taj guru nikada ne bi prišao i rekao im da rade nešto pogrešno. Ista stvar je kada ljudi vole štovati božanstvo. Nije pogrešno, lijepo je štovati božanstvo, ali zašto ljudi imaju više sklonosti štovati božanstvo, ići u hram, crkve i tako dalje? Jer Isus ili Krishna neće doći i izgrditi vas! Ali, kada učinite nešto pogrešno, doći će guru i ako stvarno nešto radite pogrešno, iskreno će vam reći. A ljudima je to vrlo teško prihvatiti.
Jedna od poruka koju sam vidio, netko je rekao: „Ah, koliko je pogrešno… oštre riječi" i tako dalje. Vidite, jedna stvar je ono što guru čini i ono što guru pokazuje ljudima izvana, to su dvije različite stvari. Zbog toga sam vam jučer rekao, takav sam kakav sam. Svima govorim na isti način, a ne da ću zbog kamere govoriti drugačije. Ne, na isti način govorim swamijima, na isti način govorim i predanicima koji su mi blizu. Dakle, također ste mi dragi, zato izravno govorim. I zbog toga mogu izgledati oštar s vaše strane, ali s moje strane to je jednostavno strogo.
Mogu se našaliti i vi to možda shvatiti na svoj način, ali potpuno je drugačije. Možete shvatiti što mislim pod tim. Pa, bih li rekao da sam bio oštar? Ne. Jer, za mene, kao što sam vam rekao, rekao sam to oštro i u šali. Vjerojatno onaj dio koji ste preskočili, o tome kako su se ljudi smijali. Znate, sjećam se da mi je netko poslao onaj dio videa kad sam to rekao o smrdljivosti. Ako pogledate ponovo, vidjet ćete predanika iza mene. Jedan predanik iz Portugala poslao mi ga je i onog trenutka kad sam rekao 'smrdljiv' što je on radio? Njušio je sebe i izgledao šokirano! Dakle, vidite, u toj strogosti također se iza toga krije šala. Dakle, to ste vjerojatno preskočili.
Ali to morate vidjeti dublje. Ponekad roditelj mora povisiti glas da bi dijete moglo slušati. To nije zato što roditelj voli podizati glas, već zato što dijete ne razumije - ako je to nešto normalno, dijete to neće shvatiti ozbiljno. Ali kad nije isti ton: „Ah, nešto je drugačije u tom tonu." Taj je ton drugačiji i dijete će naučiti slušati.
Ponekad će samo promatranjem nekih ljudi na određen način nešto će shvatiti. Neke, poput ljudi koji su mi bliski, samo moram gledati na drugačiji način i oni će to razumjeti. Ponekad ne trebam ništa reći, oni će znati da su nešto pogrešno napravili. Ali to su ljudi koji su povezani s guruom. Shvatit će da ne želim ništa loše. Ne mislim da postoji učitelj koji bi želio išta loše, čak i ako je strog s učenicima, koji želi bilo što loše za njih. Ne, to je uvijek za dobro predanika. Gdje god da je bio, učitelj je došao da pomogne svom predaniku. Ako predanici to ne shvaćaju ozbiljno, ponekad mora biti strog. Kao što sam rekao, opet, ako želite znati što je strogo, posjetite druge ashrame, saznat ćete što je strogo.
Jai Gurudev svima!
Izvorni govor na engleskom pročitajte ovdje.
